powered by CADENAS

Social Share

Perunika (19549 views - Nature & Plants)

Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja. Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščće plave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama. Godine 2000. proglašena je hrvatskim nacionalnim cvijetom na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. - duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike - Ljelja. Ostali hrvatski narodni nazivi prate božanske poveznice - bogiša, cvit ili kaćun nebeski, ili se pak odnose na mačasti, odnosno sabljasti obilik listova - mačinac, mačak, sabljarka, sabljić ili špade (lat. spadix - mač) u Istri. Perunika Iris x rotschildii je križanac ilirske (Iris illyrica) i šarene perunike (Iris variegata). Prvi je put spominje botaničar Arpad von Degen u svom velikom djelu "Flora Velebitica" 1936.g. Božica Iris je kao glasnica bogova, dugom šarala s visina prenoseći poruku na Zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovnika Peruna, izrastala je perunika, možda svaki put druge boje. Na Istoku u Japanu ona simbolizira pobjedu, a u doba Karla Velikog koristi se kao francuski kraljevski simbol. U Botaničkom vrt Prirodnoslovno-Matematičkog fakulteta u Zagrebu perunike čine najveću zbirku trajnica, od oko 150 različitih vrsta i sorti. Zbog nedostatka prostora, na parteru i oko jezera posađeno je tek nekoliko desetaka različitih sorti ukrasnih perunika, većinom iz skupine tzv. bradatih perunika (Barbata Elatior). U Vrtu se uzgajaju i hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda, npr. osim hrvatske perunike (Iris croatica) uzgaja se blijeda perunika Iris pseudopallida i jadranska perunika Iris adriatica. Strogo zaštićene biljke iz porodice Iridaceae u Hrvatskoj: Dalmatinski šafran (Crocus dalmaticus) Tomasijev šafran (Crocus thomasii) Močvarna gladiola (Gladiolus palustris) Jadranska perunika (Iris adriatica) Hrvatska perunika (Iris croatica) Ilirska perunika (Iris illyrica) Blijeda perunika (Iris pseudopallida) Sibirska perunika (Iris sibirica) Perunika (Iris x rotschildii) Pojedine vrste perunika upotrebljavaju se i u farmaciji te pri izradi parfema. U ljekovite svrhe sabire se uglavnom podanak (Rhizoma Iridis), koji se iskapa u listopadu. Katkada se sabiru i listovi i to za uporabu u svježem stanju, jer se u suhom ne mogu upotrebljavati. Podanak sadrži eterično ulje, veće količine smole, tanine i glikozid iridin. U svojoj pradomovini, Americi, podanak perunike su od prastarih vremena koristili Indijanci kao najbolje sredstvo protiv vodene bolesti. Florentinska perunika (Iris Florentina) naziva se i bijeli kmin, perunika mirisna, pitomi kmin, bela perunika. Podanak ove perunike naziva se korijen ljubice, a u osušenom stanju miriše na ljubicu. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, dodaje se pastama i tekućinama za zube.
Go to Article

Explanation by Hotspot Model

Perunika

Perunika

Perunika

Iris germanica (Perunika bogiša)
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Iridaceae
Rod: Iris
Linné
Područje života

Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja.

Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščće plave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama.

Godine 2000. proglašena je hrvatskim nacionalnim cvijetom na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. - duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike - Ljelja. Ostali hrvatski narodni nazivi prate božanske poveznice - bogiša, cvit ili kaćun nebeski, ili se pak odnose na mačasti, odnosno sabljasti obilik listova - mačinac, mačak, sabljarka, sabljić ili špade (lat. spadix - mač) u Istri.

Perunika Iris x rotschildii je križanac ilirske (Iris illyrica) i šarene perunike (Iris variegata). Prvi je put spominje botaničar Arpad von Degen u svom velikom djelu "Flora Velebitica" 1936.g.

Božica Iris je kao glasnica bogova, dugom šarala s visina prenoseći poruku na Zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovnika Peruna, izrastala je perunika, možda svaki put druge boje. Na Istoku u Japanu ona simbolizira pobjedu, a u doba Karla Velikog koristi se kao francuski kraljevski simbol.

U Botaničkom vrt Prirodnoslovno-Matematičkog fakulteta u Zagrebu perunike čine najveću zbirku trajnica, od oko 150 različitih vrsta i sorti. Zbog nedostatka prostora, na parteru i oko jezera posađeno je tek nekoliko desetaka različitih sorti ukrasnih perunika, većinom iz skupine tzv. bradatih perunika (Barbata Elatior).

U Vrtu se uzgajaju i hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda, npr. osim hrvatske perunike (Iris croatica) uzgaja se blijeda perunika Iris pseudopallida i jadranska perunika Iris adriatica.

Strogo zaštićene biljke iz porodice Iridaceae u Hrvatskoj:

  • Dalmatinski šafran (Crocus dalmaticus)
  • Tomasijev šafran (Crocus thomasii)
  • Močvarna gladiola (Gladiolus palustris)
  • Jadranska perunika (Iris adriatica)
  • Hrvatska perunika (Iris croatica)
  • Ilirska perunika (Iris illyrica)
  • Blijeda perunika (Iris pseudopallida)
  • Sibirska perunika (Iris sibirica)
  • Perunika (Iris x rotschildii)

Pojedine vrste perunika upotrebljavaju se i u farmaciji te pri izradi parfema. U ljekovite svrhe sabire se uglavnom podanak (Rhizoma Iridis), koji se iskapa u listopadu. Katkada se sabiru i listovi i to za uporabu u svježem stanju, jer se u suhom ne mogu upotrebljavati. Podanak sadrži eterično ulje, veće količine smole, tanine i glikozid iridin. U svojoj pradomovini, Americi, podanak perunike su od prastarih vremena koristili Indijanci kao najbolje sredstvo protiv vodene bolesti.

Florentinska perunika (Iris Florentina) naziva se i bijeli kmin, perunika mirisna, pitomi kmin, bela perunika. Podanak ove perunike naziva se korijen ljubice, a u osušenom stanju miriše na ljubicu. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, dodaje se pastama i tekućinama za zube.


Iris croatica

Podrobniji članak o temi: Iris croatica
Hrvatska perunika Iris croatica je endemična vrsta u Hrvatskoj. Tipično razvijeni oblici hrvatske perunike pojavljuju se u svijetlim šumama hrasta medunca i crnoga graba. Za stanište bira dolomitne i vapnenačke obronke brdskih područja kontinentalne Hrvatske. Zauzima jugozapadni dio panonsko-pontskog areala koji je značajan po reliktnoj flori i vegetaciji. Najpoznatija su nalazišta Medvednica, Strahinčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko polje.

Vanjske poveznice



This article uses material from the Wikipedia article "Perunika", which is released under the Creative Commons Attribution-Share-Alike License 3.0. There is a list of all authors in Wikipedia

Nature & Plants

3d,model,rendering,library,tree,bush,flower,landscape,design,architecure,plant