Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih kemijskih elemenata, koji su složeni po elektronskoj strukturi.

Sustav

Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata, iako je netočan iz više razloga. Prvi razlog je taj, što helij ne pripada p-bloku kao ostali plemeniti plinovi već s-bloku te mu nije mjesto na samome kraju 1 periode^{[nedostaje izvor]}. Drugi razlog je taj, što se i ovdje, kao i u mnogim drugim periodnim sustavima elemenata, lutecij stavlja u f-blok, iako po svojoj elektronskoj konfiguraciji pripada d-bloku^{[nedostaje izvor]}. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (skupini ili koloni elemenata) svojstvima su slični.

¹Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.

²Alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, prijelazni metali, aktinoidi, lantanoidi i slabi metali zajedno nose naziv "kovine" (metali).

³Halogeni elementi i plemeniti plinovi su nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi

• elementi s atomskim brojem crvene boje su plinovi
• elementi s atomskim brojem zelene boje su tekućine
• elementi s atomskim brojem crne boje su krutine

Prirodna svojstva

• oni s čvrstim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (Primordijalni elementi).
• oni s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno iz drugih elemenata, i nemaju izotope koji se mogu usporediti sa starošću Zemlje (neki se mogu pronaći u radioaktivnim valovima).
• oni s istočkanim okvirom su sintetski elementi.

Povijest

Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav atoma: ako se elementi slože po atomskoj masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kretanje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner, koji je 1829. zapazio određeni broj trijada sličnih elemenata:

Zatim je engleski kemičar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi slične vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je usporedio s glazbenom oktavom, ali suvremenici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i Rus Dmitrij Ivanovič Mendeljejev gotovo su istodobno napravili prvi periodni sustav, gdje su elementi bili složeni po masi.

Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali sa osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je predvidio postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Danas već postoje prošireni periodni sustavi elemenata u kojima su popisani elementi koji još ne postoje.

Vanjske poveznice

• Softverska realizacija periodnog sustava elemenata
• Periodni sustav elemenata s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu
• Periodni sustav elemenata s Kemijskog-Tehnološkog fakulteta - Split

Literatura

• Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
• Nenad Raos: Periodni sustav u Hrvata, Kemija u industriji, 60 (2011) 633 - 638.